7 vrsta boli povezanih s godinama i kako si pomoći

podijeli

Neke vrste boli jednostavno se češće javljaju u određenoj dobi i ako to imamo na umu, bit ćemo na njih spremniji i na vrijeme reagirati.

 

Kad čovjek zakorači u određene godine, stalno ga nešto boli. Istraživanja pokazuju da svaki peti Europljanin pati od sindroma kronične boli, a vjerojatno nema onoga tko nije osjetio kratkotrajnu, akutnu bol.

iStock 627724082

1. Bol u leđima

Najčešći je tip kronične boli. Ako ste mlađi od 50 godina i niste imali ozljedu leđa, bol koju osjećate vjerojatno je posljedica predugog sjedenja jer dolazi do pritiska na diskove u leđima. Starije odrasle osobe, s druge strane, imaju veću vjerojatnost za bol u leđima uslijed stanja, poput artritisa.

Najčešće se javlja u 30-im i 40-im godina, ali može se javiti u bilo kojoj dobi.

 

KAKO SI POMOĆI

Leđima je potrebno kretanje da bi pravilno funkcionirala. Korisne su kardio i vježbe snage jer povećavaju protok krvi i pomažu izgraditi mišiće koji podržavaju kralježnicu pa se smanjuje pritisak na diskove i umanjuje bol. Vježbe treba izvoditi polagano, bez naglih trzaja. Fizikalna terapija također je korisna. Terapeut će pokazati koje vježbe mogu pomoći da se ublaži bol.

Lijekovi koji se izdaju bez recepta poput paracetamola i ibuprofena pomoći će u eliminiranju bolnih stanja, ali nije ih dobro uzimati više od nekoliko dana za redom bez savjeta liječnika.

Nekima problem olakšava zagrijavanje bolnog područja pomoću grijaćeg jastuka. U svakom slučaju to je stanje koje ne treba ignorirati i treba potražiti pomoć.

 

2. Glavobolja

Glavobolje i migrene drugi su najčešći tip kronične boli, vrlo su neugodne, a mogu ih pratiti i drugi problemi poput mučnine i povraćanja. Stručnjaci nisu sigurni što ih uzrokuje, ali smatra se da ih mogu potencirati napetosti mišića, dehidracija, promjene vremena, stres i određena vrsta hrane poput čokolade ili teških, masnih sireva. Najčešće se javlja između 20. i 50. godine.

 

KAKO SI POMOĆI

Ako se glavobolja javlja u području čela, uzrok je vjerojatno napetost i u tom će slučaju pomoći masaža bolnog područja i vrata kremama na bazi mentola. Od medikamentozne terapije koriste se lijekovi protiv bolova: paracetamol, ibuprofen, lijekovi za migrene koji sadrže kofein, aspirin. Svi će olakšati tegobe, ali nije ih dobro uzimati dulje od tri dana bez savjeta s liječnikom. On će utvrditi o kakvoj je vrsti glavobolje riječ i odrediti terapiju.

 

3. Osteoartritis

Ovo stanje nastaje kada se zaštitna hrskavica između zgloba i kosti istroši, što izaziva bol u zglobovima ruku, koljenima, kukovima. Često je posljedica promjena nastalih starenjem, ali uzrok mogu biti ozljede ili bila koja sportska ili druga aktivnost koja traži učestale i ponavljajuće radnje i korištenje zgloba. Najčešće se javlja između 60. i 70. godine. Trećina osoba starijih od 60 ima osteoartritis.

 

KAKO SI POMOĆI

Fizička aktivnost najvažniji je korak u prevenciji, liječenju i olakšavanju tegoba. Pomaže i potiče cirkulaciju, održat će zglobove zdravima i smanjiti bol jer jača okolne mišiće, što umanjuje pritisak na zglob i kost.

Ako imate teški oblik artritisa i nikada niste vježbali, prvo se obratite liječniku za savjet. U nekim situacijama može pomoći zagrijavanje bolnih i ukočenih zglobova, a korištenje leda i hlađenje kada su otečeni.

Bolno stanje olakšavaju i lijekovi koji se uzimaju oralno te oni koji se nanose direktno na kožu.

 

4. Bolovi u zglobovima koji nisu artritis

Bol koja se osjeća kao da je u zglobu ili oko njega, a nije osteoartritis, obično je tendinitis. To je upala tetiva ili upala tetiva i njihovih ovojnica, a one povezuju mišiće s kostima. Ovo je stanje često uzrokovano aktivnostima koje zahtijevaju ponavljajuće gibanje i iste radnje, a što se više krećete, bolnije je. Najčešće se javlja nakon 40. godine jer starenjem tetive gube elastičnost i sklonije su ozljedama.

 

KAKO SI POMOĆI

Odmorite se od aktivnosti koje pogoršavaju stanje, a na bolno mjesto stavljajte ledene obloge. Bandažirajte bolni zglob, a ako vas boli noga ili koljeno, držite ih na povišenom. Od medikamentozne terapije pomoći će nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena ili naproksena. Ako se stanje na popravi za tjedan dana, potražite liječničku pomoć.

iStock 518371896
Foto: iStock Postoje različite glavobolje, ako se vaša ponavlja duže vrijeme, pođite liječniku kako biste napravili sve pretrage i dobili pravu terapiju.

5. Bol u zdjelici

Svaka sedma žena tijekom života pati od kronične boli u zdjelici, a manifestira se kao oštra i dosadna bol. Uzrokuju je razna stanja, bolne menstruacije, ovulacija, probavni poremećaji poput sindroma iritabilnog kolona, infekcije mokraćnog sustava, bubrežni kamenci itd. Najčešće se javlja između 18. i 50. godine.

 

KAKO SI POMOĆI

Lijekovi protiv bolova ublažit će nelagodno stanje, ali ako se bolovi u predjelu ispod pupka ne smanjuju i traju više od nekoliko dana, obavezno se javite liječniku. Ne čekajte da bol postane nepodnošljiva. Liječenje ovisi o uzroku boli u zdjelici, a može uključiti i  fizikalnu terapiju, lijekove protiv bolova na recept ili lijekove za opuštanje mišića.

 

6. Karpalni kanal

Sindrom karpalnog kanala javlja se u slučaju pritiska na živac koji se proteže od podlaktice do dlana, što izaziva bol u prstima i zglobovima, ukočenost i trnce. Često je uzrokovano ponavljajućim radnjama i kretnjama kao što je tipkanje po tastaturi. Uzrok može biti i obiteljska sklonost sindromu karpalnog kanala, artritis i hormonalne promjene povezane s menopauzom. Najčešće se javlja od sredine 40-ih do sredine 60-ih godina.

 

KAKO SI POMOĆI

Potražite savjet liječnika, koji će vas uputiti na fizikalnu terapiju te će vam odrediti kratkotrajnu uporabu protuupalnih lijekova. U nekim slučajevima operacija je najbolji način liječenja sindroma karpalnog kanala.

 

7.  Istegnuće i napetost mišića ili bol

Starenjem mišićna vlakna gube elastičnost i gustoću, slabi njihova fleksibilnost i skloniji smo ozljedama i bolovima. Upala i bol u mišićima može se javiti nakon svake aktivnosti, bilo da je riječ o laganom vježbanju, vrtlarenju ili kućanskim poslovima. Sa svakim desetljećem više veća je vjerojatnost da ćete imati neki oblik mišićne boli, istegnuće ili upalu.

 

KAKO SI POMOĆI

Pripazite kod izvođenja određenih radnji, nemojte sami i bez pomoći dizati, gurati ili vući teške predmete. Istezanje i vježbe poput joge i pilatesa održat će mišićnu fleksibilnost, a te će vježbe pomoći i ako su mišići ozlijeđeni. Lijekovi protiv bolova umanjit će nelagodu.

 

izvor: zivim.hr

podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *