Stiže sveslavenski jezik koji će razumjeti 250 milona ljudi : Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Slovenci, Česi, Slovaci, Poljaci, Rusi, Bugari

podijeli

Novi sveslavenski jezik je matematička sredina svih slavenskih jezika i može se naučiti najviše za mjesec dana. Koristit će ga preko 250 miliona ljudi, izbacit će engleski jezik u njihovoj međusobnoj komunikaciji i bit će najveći u Evropi, tvrdi Vojteh Merunjka iz Praga.

 

 

Povezana slika

 

Profesor Vojteh Merunjka, češki lingvist, IT stručnjak, doktor tehničkih znanosti i zaljubljenik u panslavenstvo, 50-godišnji profesor na praškom Tehnološkom fakultetu doc. Ing, sa međunarodnom ekipom stručnjaka počeo, piše slovenačka „Večer“ u današnjem izdaju, započeo je javno predstavljanje novog jezika koji bi za sve Slavene u Evropi bio jednostan, spontan i kojeg mogu razumijeti bez učenja. Već su napravili i rječnik sa 37 000 riječi, kao osnovu ovoga jezika. O projeku koji izaziva veliku pažnju ovoga ljeta iscrpan tekst objavo i zagrebački „Jutarnji list”, a o projektu se sve više raspravlja u jezičkih krugovima ovoga dijela Evrope.

Bavim se konstrukcijom jezika od svoje najranije mladosti. Oduševljavao sam se idejom esperanta, ali kako je taj internacionalni jezik ipak stvoren na osnovama romanskih i germanskih jezika, a usputno ili zanemarivo su korišteni slavenski jezici i gramatika, nosila me misao o stvaranju nekog metaslavenskog ili općeslavenskog jezika koji bi upravo slavenskim narodima pomogao da mogu lakše komunicirati i jednostavnije, recimo informatički, prevoditi s jednog na drugi slavenski jezik – tvrdi Merunka.

On je svoj projekt novoslavenskog jezika predstaviti predsativo ovoga ljeta na 1. konferenciji interslavenskog jezika u moravskom gradiću Staré Město kod Zlina na češko-slovačkoj granici. Merunka ističe da mu je “zvijezda vodilja” bilo djelovanje hrvatskog jezikoslovca Jurja Križanića, koji je također bio veliki panslavist te osmišljavao “međuslavenski jezik”.

Hrvatski antropolog Emil Heršak, koji surađuje s Merunkom i veliki je zagovornik “novoslavenskog jezika” i jedan od aktivnih sudionika predstojeće konferencije, kaže da u geografskoj Europi (od Portugala do Urala) ima najviše govornika baš slavenskih jezika – njih oko 250 milijuna ili 32,3 posto europske populacije, a na drugome mjestu su romanski jezici sa 31 posto govornika, dok su tek treći germanski jezici (a upravo su engleski i njemački najbrojniji strani ili drugi jezici koji se govore na području Starog kontinenta) koji zauzimaju nešto više od 27 posto govornika.

Heršak smatra da Merunkin “novoslavenski jezik” nije zamišljen da zamijeni sve ostale slavenske jezike, nego više kao kompjutorski jezik zbog lakše komunikacije među Slavenima. Naime, kaže Heršak, u Google prevoditelju, recimo, “posrednik” između slavenskih jezika je engleski, tako da čak i banalne riječi poput “medvjed” s recimo hrvatskog na poljski ili ruski prevodi krivo – na poljskom kaže da je u pitanju riječ “podnijeti”, a na ruskom “nositi”, jer ide preko engleskog. Ako bi postojao kompjutorski novoslavenski, prevođenje bi s jednog na drugi slavenski jezik bilo lakše i točnije te bez ovakvih bizarnih pogrešaka, što bi, misli Heršak, povećalo i citiranost znanstvenih radova sa slavenskih jezika. Heršak navodi kako bi upravo novoslavenski bio “posrednik” te bi tekst s tog jezika kvalitetnije bio preveden na neki od postojećih slavenskih jezika. Merunka, pak, ne bi se ograničio samo na kompjutorsku upotrebljivost.

– Ovo nije jezik koji bi zamijenio ili, ne daj Bože, ugrozio bilo koji od postojećih slavenskih jezika, nego je osmišljen kao ispomoć u komunikaciji među Slavenima i poznavaocima slavenskih jezika – ističe Merunka, koji kaže da sve informacije ima na svom portalu www.neoslavonic.org, a adresa društva je www.slovane.org. Društvo, kaže Merunka, okuplja nekoliko tiusća zaljubljenika u novoslavenski jezik iz svih slavenskih zemalja.

sveslavenski-jezik2

On navodi kako mu smeta kada čuje Čehe i Hrvate, Poljake i Bugare da razgovaraju na engleskom ili nekom drugom jeziku, a konstrukcija njihovih materinjih jezika je ista ili slična te bi se uz znanje novoslavenskog jezika mogli sporazumijevati bez ikakvih problema. Novoslavenski je, objašnjava Merunka, tzv. zonalni jezik, odnosno jezik koji bi svi Slaveni mogli razumjeti bez pretjeranog učenja.

– Gramatika novoslavenskog je jednostavna i znalac samo jednog, odnosno svog jezika, mogao bi za manje od mjesec dana savladati novoslavenski, dok bi ga poznavalac dva slavenska jezika pasivno mogao razumjeti odmah – kaže Merunka, koji je i ovaj razgovor obavio upravo na “svom jeziku”.

– Jezik sam maksimalno reducirao, ostavljajući padeže i glagolska vremena, a osnova je staroslavenski te svi ostali slavenski jezici – dodaje. Novoslavenski jezik je “matematičko ustrojena sredina svih slavenskih jezika”, odnosno on je “modernizirana verzija staroslavenskog jezika”, napominju Merunka i Heršak. Jezik može koristiti latinično, ćirilično i glagoljičko pismo jer svako slovo ima svoj “pandan” u ostala dva pisma. Profesor Heršak napominje da nije čudno da je ideja o sveslavenskom jeziku nastala baš u Češkoj, koja njeguje svoju “slavensku tradiciju” i jako drži do svojih slavenskih korijena.

Kako bi se propagirala ideja novog sveslavenskog jezika, Merunka kaže kako je poznato da je češki redatelj Vaclav Marhoul počeo snimati film “Obojena ptica” američkog pisca Jerzyja Kosinskog na novoslavenskom jeziku.

– Svaki lik će govoriti na svom jeziku. Nijemci na njemačkom, Rusi na ruskom, ali zato što nije precizirano o kojoj se slavenskoj zemlji radi, ‘slavenski likovi’ govorit će na tom metaslavenskom jeziku – ističe Merunka. Napominje da će u filmu glumiti poznati hollywoodski glumac Harvey Keitel. Film bi se trebao pojaviti početkom sljedeće godine. Inače, kaže Merunka, za sada je na tom jeziku tiskana i jedna knjiga, prijevod “Malog princa” Antoine Marie Rogera de Saint-Exupéryja.

– Ne želim se uplitati u hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik, odnosno kako će ga tko zvati, moja ideja je samo da pomognem da se lakše komunicira među Slavenima. Čak i da svi vi govorite jedan jezik, ali ne želim se u to miješati, ne znači da niste različiti narodi ili da se ne može nazivati kako vi želite – ističe Merunka, ne želeći da ga se upliće u naše ovdašnje jezične zavrzlame.

Izvor: jutarnji.hr

podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *