NAJSLOŽENIJI UREĐAJ U POVIJESTI CIVILIZACIJE Hrvatska će biti dom stroju za testiranje zračenja ‘mini Sunca’?

podijeli

Technicians work at the construction site of the International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER) in Saint-Paul-lez-Durance,Southern France, October 6, 2016. REUTERS/Jean-Paul Pelissier - D1AEUFKXGKAB

 

Najkompleksniji stroj u povijesti naše civilizacije ITER (međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor) sada je 50 posto dovršen, priopćeno je danas  iz francuskog nuklearnog centra Cadarache gdje se gradi “mini Sunce”.

Oko 22 milijarde eura vrijedni ITER najveći je međunarodni znanstveni projekt današnjice na kome zajednički surađuju EU, Kina, Japan, Južna Koreja, Indija, Rusija i SAD, a njegov je cilj razviti proizvodnju energije pomoću fuzije, nuklearnog procesa koji se zbiva na Suncu i ostalim zvijezdama.

Svjetski lideri

– Koncept projekta ITER začet je još 1985. godine, kada su se u Genevi sastali sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Reagan – rekao je Bernard Bigot, generalni direktor ITER-a, naglasivši da projekt uživa podršku vodećih svjetskih lidera, Macrona, Trumpa, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Gradnja ITER-a počela je 2006., a završetak se očekuje oko 2025. godine. Krajnji je cilj da do 2050. godine pomoću fuzije počne i komercijalna proizvodnja energije.

Construction cranes are seen as technicians work at the construction site of the International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER) in Saint-Paul-lez-Durance, Southern France, October 6, 2016. REUTERS/Jean-Paul Pelissier - D1AEUFKVTKAB

REUTERS

– Glavnina građevinskih radova je pri kraju i već se naziru konture betonskog zaštitnog zida oko tokamaka ITER-a. Ostale zgrade su gotove i u funkciji ili su pri kraju. Sva ostala infrastruktura je gotova: transformatori, mreža, ceste itd. Dakle, lovimo postavljeni rok za prvu plazmu u 2025. godini. Sada dolazi do najzahtjevnijeg dijela: montaže devet segmenata vakuumske posude teške 6500 tona, napravljene od nehrđajućeg čelika debljine šest centimetara – rekao je dr. Tonči Tadić s Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu i koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU). – Problem je, primjerice, sastav prašine koja nastaje u sudarima plazme sa stijenkom, o čemu ovisi stabilnost rada ITER-a i sigurnost svih kontrolnih uređaja unutar tokamaka. S ponosom ističem da su prva mjerenja sastava čestica fuzijske prašine napravljena na IRB-u u suradnji s našim kolegama iz UK, Švedske i Poljske – naglasio je Tadić.

Boris Kovačev/EPH

Zagreb, 270814. Fizicar Tonci Tadic koji je na celu hrvatskog odjela ITER-a, medjunarodnog projekta gradnje prvoga termonuklearnog fuzijskog reaktora, fotografiran na Institutu Rudjera Boskovic. Foto: Boris Kovacev / CROPIX

ITER (što na latinskom znači put) zamišljen je kao eksperimentalni stroj koji neće proizvoditi električnu energiju za mrežu, tek je korak prema komercijalnom korištenju fuzije. Do 2035. godine trebala bi biti gotova i gradnja demonstracijskog reaktora DEMO snage tri gigavata koji će proizvoditi električnu energiju. Kao ključni uređaj nužan za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za DEMO planiran je 550 milijuna eura vrijedan uređaj DONES, za čiji su smještaj kandidati bili Hrvatska, Poljska i Španjolska.

Dvije ponude

– Formalno odluka o smještaju još nije donesena na razini EU. No u igri su ostale samo Hrvatska i Španjolska. Posebna radna skupina posjetila je Španjolce krajem lipnja, a nas početkom srpnja. Njihov završni izvještaj posve izjednačava dvije ponude, uz blagu prednost Španjolaca. Ključno je to što smo kolegama iz Španjolske predložili džentlmenski sporazum: ako DONES bude kod nas, oni su nam prioritetni partneri i obratno, ako bude kod njih, mi smo njima. To su Španjolci sa zadovoljstvom prihvatili – rekao je Tadić.

Naglasio je da su vodeći hrvatski i španjolski znanstveni instituti IRB i CIEMAT potpisali sporazum o suradnji na DONES-u i općenito na fuziji.

– U tijeku je potpisivanje sličnog sporazuma među nadležnim ministarstvima Hrvatske i Španjolske. Posebno treba istaknuti da je Europska komisija vrlo pozitivno ocijenila sporazume Hrvatske i Španjolske o DONES-u, kao lijepi primjer suradnje među članicama EU. Umjesto podmetanja klipova konkurenciji, imamo suradnju i win-win situaciju za obje zemlje – zaključio je Tadić.

 

 

jutarnji.hr

podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *